U kontinentalnom dijelu Hrvatske, na dodiru središnje i istočne Hrvatske, smjestila se Virovitičko-podravska županija, jedna od najstarijih naših županija. Prvi pisani tragovi o postojanju i važnosti Virovitičke županije (comitatus de Wereuche) datiraju još iz 13. stoljeća, a iz tih davnih dokumenata vidljivo je koliko je to bila velika županija te kolika je čast i moć bila župana virovitičkih.
Nakon burnih stoljeća, u kojima su se smjenjivala razdoblja blagostanja i razdoblja ratnih pustošenja, Virovitička županija je smanjivala svoj opseg, mijenjala vlasnike i nosioce vlasti, preživjela sva preustrojstva, podjele teritorija i ukidanja, te se 1993. godine ponovo konstituirala kao Virovitičko-podravska županija. Budućnost se nije smjela prepustiti stihiji! Trebalo je sakupiti podatke, sagledati što nedostaje, sastaviti mozaik te utvrditi značaj i posebnost županijskog područja u odnosu na prostor i sustav nastale države. Trebalo je, prije svega, uspostaviti «sliku» županije kao cjeline, koja se prvi put pojavljuje u ovom obliku! Za to su, naravno, trebali planovi koji će biti osnova za sve zahvate u prostoru. Trebali su, dakle, prostorni planovi kao sveobuhvatni dokumenti koji se nalaze u međuodnosu sa svim drugim, prostorno i društveno relevantnim planovima, a osnovna zadaća im je razvijati optimalna rješenja za svaki problem.
Uloga prostornog planiranja je i da usmjerava i usklađuje razvoj aktivnosti u prostoru radi njegove učinkovite i preventivne zaštite, te je osnovna metodska okosnica u instrumentariju gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom. Za izradu i provedbu dokumenata prostornog uređenja osnovani su županijski zavodi za prostorno uređenje, te je tako 1994. godine nastao i Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije, kao institucija koja će u obavljanju svoje djelatnosti poštivati stručne standarde, kulturna, stvaralačka i tehnička polazišta u oblikovanju prostora, a sve radi osiguranja pretpostavki za cjelovitost zaštite prostora i njegovo racionalno korištenje.
Uza sve to, u procesu globalizacije kojim smo neizostavno obuhvaćeni, u vrtlogu koji miješa narode, jezike, kulture, znanja, iskustva, spoznaje, u vremenu u kojem se brišu granice, prostorne i vremenske, u doba u kojem se zaboravljaju tradicije i gubi nacionalna svijest, u trenutku u kojem napredak tehnologije grabi sve većim koracima, više je nego ikada potrebno sačuvati svoj regionalni identitet! I upravo zato što smo jedna mala županija u jednoj prostorno maloj državi, svijest o našoj posebnosti mora biti to veća. Jer, sliku svijeta čine komadići mozaika i lijepa je upravo zato što je raznolika. I kao što duga ne bi bila tako savršena da ne sadrži sve boje, tako bi slika svijeta bila nepotpuna bez svakog svog komadića. Boje naše županije su zelene boje gustih šuma, livada i oranica na kojima se blistavo žute polja suncokreta, uljene repice, kukuruza i ustalasalog klasja, a preko svega se provlači vijugava plava nit rijeke Drave. I svakome tko u sebi nosi ma i mrvicu osjećaja za ljepotu, mora zastati dah pri pogledu na nepregledna, pitoma, plodna polja, na razigrane obronke i vodotoke, na tajnovitost šuma, na veličanstvenost planina, na snagu rijeke… A sve je to Virovitičko-podravska županija!